Olomak iz moje knjige o duhovnom razvoju
KALEIDOSKOP ZAPITANOSTI
DA LI JE
TO MOJ PUT?
Kada ste krenuli na to
putovanja čak i sa drhtavim koracima, koji kao da hodaju po klizavoj gredi – vi
ćete se ponekad ili često pitati da li je to put kojim ste želeli da idete, da
li je pravi ili najčešće: da li je to vaš
put? Šta bi ste odgovorili da vam neko drugi postavi ta pitanja? Da li bi
vam bilo nelagodno i da li bi ste se osećali gore nego dok sa svojim umom
razgovarate u tišini? Šta je to što
bi dalo drugačiji odgovor? Želite da ostavite dobar utisak na onoga ko vam
postavlja pitanja i ne želite da taj neko vidi koliko ste vi izgubljeni u
vlastitom životu? Ili ćete mu odgovoriti da vi niste izgubljeni i da ste na
pravom putu, bez obzira što svaka ulica na putovanju uma ima svoj granični
kamen?
Taj kamen se nalazi tamo dokle vaša hrabrost putovanja doseže. On ste
vi, opet zbog strahova koji nadmašuju
vašu potrebu da im se oduprete. I dalje ste u istim okvirima/okovima koji su
vam dati u nasleđe i u zoni nestvarnog komfora. Nekada jeste potrebno da se
izolujete od uticaja energije drugih ljudi i da putujete sami jer vam to daje prostor za razmišljanje i kidanje
pomenutuh okova, a nekada treba da ujedinite ono što vas spaja sa drugima. Da isplovite
iz sigurne luke i otisnete se u snove koji će poravnati vaše nesklade jer na
taj način se nećete zadržati samo na jednoj stranici knjige ličnog života. Tada
ćete moći da uvidite da je trava uvek zelene boje a da je samo nijansirana
mrkom ili žutom, zavisno od doba godine i da cveće isto miriše u vašoj i u
bašti vašeg suseda. Sve ono što jeste
i/li niste – ste zapravo vi. Tama je u vama kao što je i svetlost
u vama – samo je potrebno da sebi to priznate. Menjajući stranu ulice, fizički
smeštaj ili putovanje na kraj sveta – neće odneti ono što je duboko u vama i
što vi jeste. Vi ste uvek nijansa
nijanse onoga što vi jeste. Vas od
sebe ne mogu sakriti ni sunce ni kiša ni sneg niti ljudi koji u nekim
segmentima vašeg života pronađu luku u vama i u kojoj će se zadržati jedno
izvesno vreme. Ako se trudite da mimoiđete ono što vam ide u susret, a ne
dopada vam se – to će vas stići na nekoj drugoj stazi – zato što to vi
jeste i zbog toga nije moguće pobeći.
Ako zagrebete malo dublje ispod površine koja se vidi na vama - shvatićete
da i u vama, kao i u zemlji postoji
neprocenjiv izvor minerala svoje vrste a koje se plašite da vidite iz nepoznatih razloga. Zaboravljate da ono što
nije viđeno i što nije rečeno ima veću moć od svega što jeste!
Potrebno je da shvatite da gde god da se odselite – vi ste i dalje u sebi i da vas niko ne
može zameniti. Događa se i događaće se da ne ide sve kako poželite, da ćete
često nestajati u prazninama jer nije sve kako ste zamislili. Ali život nije
zamisao – zato se i zove životom, a s obzirom da ga vi predstavljate potrebno je da budete to jedno sa njim. U vama je beskonačnost neistraženih dubina i
visina i samo od volje vaše odluke zavisi da li ćete nešto menjati. Iako postoji
i ono što je sadržano u izreci da ,,ako su dedovi jeli kiselo grožđe unucima
trnu zubi’’ i da karmička prenosivost vaše duše ima posledice u trenutnom
životu – postoji i ono što možete menjati. A to su jednostavne stvari za koje
obično nalazite izgovore, kao što su: početak pravilnog režima ishrane,
ostavljanje cigareta, pešačenja u svrhu rekreacije i potrebe i tela i duha i
itd.
Greška svih vas (a bile su i moje mnogobrojne) što mislite da je
neko drugi kriv za vaše neuspehe i blagosiljate opet neke druge za vaše uspehe.
Zaboravljate da to što vi jeste ili vi niste – zapravo sve to jeste samo i jedino vi. Vi ste onaj ko ulaže napor da
angažuje svoju energiju a Učitelj/učitelj je tu da samo pokaže put. Ako mislite
da je neko umesto vas bio inteligentni dizajner vašeg života – onda ste se
prevarili. Pri tom mislim da zahvalnost ne dugujemo drugima već sebi - jer smo
dopustili da osetimo i radost primanja darova a ne uvek samo darivanja.
Nekada preterujete kada sebe spuštate u nizine kojima ne pripadate
upravo zbog pitanja: da li je to moj put,
a koje je nastalo kao produkt omalovažavanja i uniženja u vremenu kada ste
bili dete. Upoređivali su vas sa drugima zbog stvari u kojima vi sebe niste
videli niti doživeli i zbog toga su vaši strahovi sve više oživljavali kao jaja
u inkubatoru.
Potrudite se da drugima objasnite kroz svoje postupke da oni samo imaju iluziju kontrole nad vama,
zasvetlite kao sunčan dan jer vi jeste
ta svetlost ako je sebi dozvolite. U vama ima dobrote i lepote i snage da
iskoračite iz šablonskih teskoba koje postaju da bivaju vaše prirodno stanje. Ne
pristajte više da budete manje od onoga što vi
jeste i kada vam se ukažu neki
novi putevi – na njih krenite ne da bi ste se sakrili od sebe već da otkrijete šta vi jeste. Vi ste jedna celina, jedno veliko to što je u vama i što se zove ja jesam.
Vreme leči sve – kažu. A šta vi radite u međuvremenu? U tom
međuprostoru od straha do uspeha – krenite onim koracima u koje verujete,
koncentrišite se na male stvari jer zbog njih nastaju velike promene. Ni vreme ni razdaljina - od
straha do uspeha - nisu uvek onakvim kakvim vam se čine – ali korenski uzroci ponašanja
se nalaze u vama jer vi sve to jeste.
Svi ste vi deo velikog, pokretnog ali i promenljivog plana i na kom god putu da
ste – to ste vi i to je upravo vaš put!
LIDIJA MALOVIĆ
Лидија ,ако сте загрузли перо за писање онда по оној греди морате ходати до њеног краја ,само тада то ће бити ходање са сврхом ,морате то перо бацити далеко испред себе и путовату му.
ОдговориИзбришиHvala Vam na posvećenom trenutku! Nisam neko ko odustaje lako. A posle toliko godina - shvatam da upravo pronalazim sebe. S rukom na srcu zahvaljujem Vam🙏👼🕊🦄☀
Избриши